KAKO ODABRATI SAZ

KAKO ODABRATI SAZ ZA KUPITI  ?

U nedavnoj prošlosti sam kod raznih graditelja kupovao saz. Kod jednog saza jedna greška kod drugog neka druga i tako da me to koštalo par hiljada maraka . Na žalost nisam poznavao nikog ko se razumije stručno u instrumente i neko ko se intenzivno zabavio materijom saza .
Internet? Nije ga tada bilo , a i danas koji nešto znaju o sazu , ne kazuju rado svoje znanje .

Danas možemo naći na internet stranicama da mnogi pišu o porijeklu Saza kako je došao dolaskom turaka na balkan , ali u suštini niko ne piše o izgradnji saza. Zato sam se odlučio da napišem par riječi o ovom divnom instrumentu. Posebno vama koji želite da kupite instrument i gdje morate obratiti posebnu pažnju da nebi plaćali suvenire kao prave instrumente.

U Bosni imamo puno nazovi majstora koji izgrađuju Sazove , ali rijedak slučaj da rade po standardu , već (ofrlje) pa kako ispadne ,a većinom su to mjere za šargiju. Velika kutla ali oblik i razmjer šargije . Pošto rade bez ikakvih pravila Fizike , često se moze vidjeti kako su zakivali pleh ili žicom vezali iznad zadnjeg perda da žice ne ispadaju . Rijetko koji majstor zna napraviti čivije za saz da se može ispravno uštimati.

Uobičajena praksa je da saz ima 17 perdi/ polja, ali takođe imamo sazove sa 23 Preda.
Teško je naći dobro urađen saz, jer mnogi graditelji i prodavači saza ne znaju osnovu saza, ali zarađuju velike pare za iste instrumente . U Bosni ne postoji ni jedan graditelj saza da se intenzivno bavi izgradnjom saza . To su većinom ljudi koji se uopste ne razume u muziku , a vala ni u instrumente. U jesen osijeku drvo u zimu iskopaju, a vec u proljeće instrumenti se prodaju . Zato kod kupovine saza treba dobro obratiti pažnju da nebi bacili teškom mukom zarađen novac.
Objasnit ću vam detaljno kako možete pregledati saz jeli ispravan.

1. Stavite korpus ( kutlu) saza na vaše rame i pogledajte preko drške saza (kao da nišanite puškom)
Drška/vrat saza mora biti 100% ravan ne smije biti udubljen ili izbačen , a ako niste sigurni u oko onda može poslužiti aluminijski lenjir.
Ako drška saza ukazuje da je kriva ili uvrnuta onda nakon 1-1/2 Godine nećete moći svirati na tom Sazu . "NE KUPUJTE"

2. Obratite pažnju na Rezonator Tahtu/ dasku na korpusu, specijalno na prostor kod kobilice. Ako se daska ulegla razlog može biti da je daska pretanka. Obratiti pažnju na visinu žica na sastavu drške i korpusa, ako su žice podignute više od 3,5mm "NE KUPUJTE".

3. Pomirišite drvo u unutrašnjosti instrumenta, ako se osjeti miris friške smole NE KUPUJTE !
Drvo od kojeg se prave instrumenti mora biti suho. Turski, Švedski, Njemački i Italijanski stručnjaci za instrumente kažu da drvo mora 7-10 Godina da se suši prirodnim putem.

4. Pogledajte kroz rupu na instrumentu u pravcu svjetlosti. Posebnu pažnju obratiti na sastavu korpusa i rezonatroa /daske , svjetlost ne smije prolaziti . Ako se vidi da prolazi svjetlost to je drastična greška graditelja, jer ne obraća pažnju na kvalitet instrumenta. "NE KUPUJTE" !

5. Ima puno instrumenata koji su lakirani tamnim lakovima, tako da je teško uvidjeti na greške koje se kriju ispod laka. Kao sto su rupe od grana, pukotine i sl. Zato najbolje je uzeti Saz lakiran transparentnim ( bezbojnim) lakom .

6. Na kraju dolazi proba zvuka saza.
Ne bojte se 😉 za to ne morate biti profesionalni muzičari. Prvo probate donji par žica, onda srednje i na kraju gornji par žica . Sva tri para žica moraju na svakom polju da daju čiste zvukove . Ako kod kupovine niste sigurni, zamolite prodavača da vam on odsvira. Tonovi moraju da se čuju čisto, ako unatoč spretnim prstima svirača izlaze gluhi i nejasni tonovi "NE KUPUJTE"

Saz se pravi od različitih kombinacija drveta i to ima veliki značaj za zvuk Saza. Svako ima različit sluh pa je najbolje sa sobom povesti nekog ko se razumi u instrumente i dati mu da odsvira par tonova. Ne svirati Kajdu jer nas interesuje samo zvuk Saza , najbolje slušati od udaljenosti od 3-7 metara. Ako ste pregledali sve ovo kod kupovine Saza budite sigurni da ćete kupiti Saz sa kojim ćete biti dugo godina zadovoljni. Da bi uvijek bili zadovoljni vašim instrumentom pročitajte šta vi morate znati da bi sačuvali instrument.

1.Unatoč novim žicama na sazu , nakon par dana ne dobivamo ton kakav je prije bio . Uzmite suhu krpu i ( VRLO VAŽNO) od kobilice prema vrhu sa obje strane obrišite, jer često se desi da od jagodica s prsti na žicama ostane znoj i prljavština.
2. Najveća bolest kod bosanskog saza je da se drška izbaci i žice nemaju slobodno kretanje , a to se dešava zbog dužine drške i sile koju naprave utegnute žice . U nekim slučajevima može se podignuti kobilica, ali kobilica ne smije biti visočija od 10mm.
Štimanje Saza
Kod štimanja saza (VRLO VAŽNO) da žice ne smiju biti previše zategnute . Žice se provjere tako što se donje i gornje žice palcem i kažiprstom stiskaju, da sa istim možemo dodirivati srednje žice, ali žice ne smiju iskočiti iz kobilice.
Nakon sviranja otpustiti žice tolko da samo drže kobilicu da ne spadne i tako ćete rasteretiti dršku . Saz je najbolje držati obješen za plafon ili na za Saz namijenjen stalak.

U vremenu dok se uči svirati Saz, najbolje je učiti i usavršiti poznate kajde/melodije . Trud će se u kratkom vremenu isplatiti , a kasnije ćete nakon što čujete jednom ili dva put kajdu sami zasvirati i zapjevati uz Saz.

Ja vam želim sreću uz Saz Selamim i pozdravljam vas ! Omer Delic 

Sevdalinka kao pjesma

U danasnje vrijeme mozemo primijetiti , da svatko pokusava biti tekstopisac sevdalinki.
Najveci problem u svemu je, da mnogi uopste ne shvacaju srz sevdalinke .
Sevdalinka nije pjesma , "Haj procvjetao jorgovan u doli , dragi dragu kao sarmu voli " .

Zelio bih svim tekstopiscima napomenuti da sevdalinka ima svoje drazi , to je ona pjesma da kad je neko od pjevaca interpretira ti budes dio te pjesme . Znaci sevdalinke su pjesme koje su zive i nadahnute su zivotom , u njima se nalazi dusa .
U danasnje vrijeme nema pendzera niti asikovanja pod pendzerom , nema ata, a ni vranca niti sablje objesene o pojasu . Kako cu se ja kao citalac ili intepretator sevdalinke naci u jednoj pjesmi , ako je pjesma mrtva . Toliko lijepih sevdalinki imamo koje su napisane po istinitim dogadjajima,a 95% sadasnjih pjesama je kopija iz 3 ili vise vec napisanih sevdalinki . Rijeci se izmijenjaju i onda se udaraju u prsa kako su oni tekstopisci . Primjer cu navesti pjesmu "Sinoc sam ti Safo dvoru dolazio'' .
Verziju ove pjesme sam procitao "
~Na pendzer sam draga tebi dolazio
~ karanfil sam tebi sinoc ostavio .
Da okitis njedra , ljepsa od Jasmina
da ne ljubis vise komsiju Halila .
Za mene je to velika glupost kopirati i ubacivati vec napisane tekstove , a ujedno se udarati u prsa i navoditi kako je to njegov ili njen tekst .

Graditelj saza Camil Metiljevic

Zaljubljenik u saz je vec od ranog djetinjstva , a vise od 4 decenije bavi se izgradnjom sazova .

Dolaze ljudi sa svih strana svijeta i iz svih kontinetana da bi narucili moje sazove. Moji sazovi su otisli  u Australiju ,
Kanadu, Ameriku , Aziju i po cijeloj Evropi ima mojih sazova sa osmijehom na licu prica mi Camil .
Kako mi Camil kaze , volio bih da prenese znanje na mladje generacije , jer u zadnjoj deceniji pojavilo se znatno 
veci broj zainteresovanih i mladih ljudi koji vole zvuk saza . 

Cesto mi dolaze tvoji Tuzlaci sa sargijom misleci da je to saz i da im ja ugradim zvuk uz smijeh mi prica Camil.

Nije lahko napraviti saz , treba vremena da prode da bi saz prosvirao . Najtezi dio u izgradnji saza je prokopati drvo na 
odredjenu mjeru , a onda sacuvati da se ne rascijepi . Otprilike 1 godinu je porebno da se napravi jedan saz , a bogami treba i 3 godineda se osusi kaze Camil

Pravio sam od Tresnje , Oraha , Duda , Javora ,Divlje Kruske , Kakvo god je drvo ja napravim da saz mora imati lijep 
zvuk tako da slobodno mogu i smijem reci da su najljepsi  zvukovi saza izlazili iz ove moje radione ,. .

Sazovi iz Camilove radionice

Saz ipak nije izumro

Tuzla grad saza, sazlija i sevdalinke

Saz i sazlije su i danas jako popularni na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u gradu Tuzli.

Stanovnici BiH imaju običaj reći da je Tuzla grad sazlija i sevdalinke uz saz.

Saz je instrument bez kojeg se dugo vremena nije moglo zamisliti sijelo, akšamluk i teferič, a sazlija je izvođač, obično sa crvenim fesom na glavi, koji svira i uveseljava društvo samostalno, bez pratnje drugog instrumenta.

Ovaj instrument sa austrougarskom okupacijom BiH biva potisnut harmonikom, čime i opada pjevačko umijeće, jer preglasna pratnja harmonike dovodila je pjevača u nezavidan položaj.

Da saz nije izumro kako mu to obično pripisuje teorija, uvjerit će se nas teorija , ako na Google ukucamo saz u Bosni , odnosno na Youtube pogledamo video klipove  . Za saz i pjevanje sevdalinke zainteresovane su i mlađe osobe sto je dor dokaz da saz ne izumire.

S obzirom da je Tuzla izvor saza i sevdalinke uz saz, najvise graditelja saza mozemo naci na Tuzlanskom kantonu.

“Specifičnost saza je njegov zvuk, koji treba da odgovara sevdalinci. 

Saz i šargija su bili prošireni po urbanim sredinama Bosne i Hercegovine. Često se saz poistovjećuje sa šargijom, a ustvari radi se o dva različita instrumenta. 

Selim Salihovic Majka muju po kahvama trazi .

Selim Salihović rodjen u Janji, 1910 a umro u  Bijeljini, 1988) je bosanskohercegovacki sevdalija i sazlija.
U ranom djetinjstvu zavolio je saz i sevdalinku.Saz je često korišten u pjevanju muškaraca, ali i zena. Snimao je sa Eminom Zečaj, a postoje i 'single' ploče na kojima Salihović izvanredno prati velikog zeničkog sevdaliju Muhameda Pašića Mašuru (pjesme "Akšam dođe, jacija se sprema", "Majka Muju mladog oženila" i dr.). Salihović je takodjer pratio dr. Himzu Polovinu uz saz ("Dunjaluče, golem ti si", "Od mora eto svatova" i "Širi mjesec po Igmanu zrake"). Salihović je takodjer sedamdesetih godina snimio nekoliko pjesama za arhiv tadašnjeg Radio Sarajeva.
Karakteristika Salihovićevog kucanja u saz je osebujna ritmičnost koju karakteriziraju kratke i odsječne pauze koje je ovaj vrsni sazlija koristio pri akcentiranju određenih fraza. Izvanredan primjer takvog kucanja može se pronaći u Salihovićevoj nenadmašnoj verziji pjesme "Gledali se Mujo i Nizama" (objavljeno u ediciji "Sevdalinke" JRTVS BiH, CD 4). Kao i većina sazlija, Selim Salihović pjevao je izrazito nazalno, bez mnogo napora i s ukrasima koje je najčešće prilagođavao unisonom kucanju melodije na sazu. Kao i kod većine sazlija koji su bili talentirani pjevači, i kod Salihovića je vokalna izvedba bila vođena kucanjem u saz tako da glas nikada nije posebno razvijen i pročišćen. Može se reći da je Salihović bio jedan od najvirtuoznijih sazlija iz BiH.

Kod Camila Metiljevica u Hrasnici .
Camil je jedan od najboljih i najvrsnijih majstora za saz . Camil pravi izuzetno kvalitetne sazove sa najljepsim zvukom . Zato ako nekom treba dobar i kvalitetan saz neka ode kod Camila u Hrasnicu .

Saz i sevdah

Kada je u pitanju saz, trebamo cesce govoriti o ovome instrumentu i interpretacijama uz njega. Ponajvise zbog toga jer je saz veoma malo, ili cak nikako zastupljen u medijima. Saz je (bio) zapostavljen,zbog cega neki ljudi cak ni ne znaju da postoji ovakav nacin izvodjenja sevdalinki, a drugi ,opet smatraju da je to dio proslosti i nesto sto odumire. Medjutim, sazlijska praksa je jos uvijek veoma ziva i prisutna u Bosni i Hercegovini. U Zivinicama od nedavno funkcionise "UDRUZENJE SAZLIJA SEVDAH" Graditelji sazova i dalje se bave izgradnjom novih sazova, a potraznja za sazovima jos uvijek postoji. Ako nekom treba dobar saz , neka ode u Lukavac kod Age Salihovica .