Ovom prilikom neću govoriti o porijeklu saz-a i o njegovom istorijatu, već ću opisati neke tehničke karakteristike saza i sugerirati potencijalnim graditeljima i sviračima ovog instrumenta, o čemu posebno treba voditi računa kad je saz u pitanju.Drvo za izradu kutle rezonatora je od tvrdog drveta od kojih je najbolje uzeti javor, trešnju , orah , dud ...
Daska rezonatora je od mekog crnogoričnog drveta; dosta dobro je od smrče (što češćih godova).
Za vrat ili dršku mišljenja sam da je uputno koristiti šljivovo drvo ili neko drvo sličnih karakteristika. Prilikom izrade vrata preporučljivo je ojačati ga tako da se uradi šuplja drška i iz četiri segmenta drveta kako bi sa izbjeglo savijanje.
Od velike je važnosti da vrat bude prav i da se ne savija.Uobičajeno je da su na bosanskom sazu sve žice iste debljine,
Žice ne bi trebalo da nailaze na metalne dijelove. Ako su pragovi (perdeta ) metalni - žice će kraće trajati.
Žice poslije svakog sviranja treba brisati jer znoj sa prstiju izaziva hemijsko-fizičke reakcije na žicama.
Bosanski saz ima uobičajeno 6-9 žica nekada i više. žice se štimaju E A D posmatrajući od donjih žica prema gornjim. Saz se može naštimati i u drugom tonalitetu. S obzirom da se u svijetu najviše za izradu skala koristi jednak odnos između susjednih polutonova, mišljenja sam da prilikom postavljanja pragova (perdeta) na sazu treba primijeniti isti. Savremana skala je sačinjena od 12 polutonova te slijedi da je odnos između susjednih polutonova dvanaesti korijen iz 2 = 1,059463 "približno".
To važi bez obzira na dužinu žica na instrumentu.
Primjer: Dužna žice između koblica je 100cm. 1.prag (perde) se postavlja na izracunatoj duzini 100:1,059463=94,387cm ; 2. 94,387:1,059463=89,090 cm i tako redom do poslijednjeg željenog praga (perdeta). Priče da se pragovi (perdeta) na sazu redaju po sluhu svirača bez poštovanja bilo kakavih zakona fizike, akustike itd. su neosnovane i rezultat su neznanja ili loših namjera onih koji to izjavljuju.
Za objašnjenja računanja drugih skala ili temporisanja saza na drugi raspored pragova kontakt putem facebook-a.Naravno da se pragovi (perdeta) saza mogu postavitii i u drugim odnosima, ali se tad smanjuje mogućnost saza za sviranje u muzičkim sastavima sa drugim instrumentima ili u takum sazova ( zajedničko sviranje više sazova ).
Opet se moraju poštovati zakonitosti fizike prilikom izračunavanja drugih odnosa tonova, mada postoji i mogućnost da neki dobri sluhisti sluhom dođu do ovih tonova.Ako su odnosi kod susjednih polutonova ili tonova nejednaki to će se odraziti i na smanjenu mogućnost sviranja akorda.
Žice na " kobilici" na rezonatoru (kutli) ne bi smjele biti na višem rastojanju u odnosu na dasku od 10mm, niti blže od 7 mm. U prvom slučaju je ton "mekši" u drugom "metalniji".
Bosanski saz je "neiskorišten" instrument, jer mu je osim malog broja entuzijasta posvećeno malo pažnje i gotovo da je bio istisnut iz bosanske kulture.
Na sreću u poslijednje vrijeme sve više je graditelja saza i svirača što će vjerovatno dovesti do kvalitetnije izrade i sviranja saza.Velik broj svirača bosanskog saza svira samo melodijski i to koristeći samo donje žice uz povremenu upotrebu tonova sa gornjih žica. Trebalo bi unaprijediti tehniku sviranja koristeći tonove sa svih žica saza.Nadam se da će ovih nekoliko primjedbi pomoći u razumijevanju saza pogotovu onima koji se nisu do sada bavili na bilo koji način Bosanskim sazom. Omer Delic Sazlija
Za vrat ili dršku mišljenja sam da je uputno koristiti šljivovo drvo ili neko drvo sličnih karakteristika. Prilikom izrade vrata preporučljivo je ojačati ga tako da se uradi šuplja drška i iz četiri segmenta drveta kako bi sa izbjeglo savijanje.
Od velike je važnosti da vrat bude prav i da se ne savija.Uobičajeno je da su na bosanskom sazu sve žice iste debljine,
Žice ne bi trebalo da nailaze na metalne dijelove. Ako su pragovi (perdeta ) metalni - žice će kraće trajati.
Žice poslije svakog sviranja treba brisati jer znoj sa prstiju izaziva hemijsko-fizičke reakcije na žicama.
Bosanski saz ima uobičajeno 6-9 žica nekada i više. žice se štimaju E A D posmatrajući od donjih žica prema gornjim. Saz se može naštimati i u drugom tonalitetu. S obzirom da se u svijetu najviše za izradu skala koristi jednak odnos između susjednih polutonova, mišljenja sam da prilikom postavljanja pragova (perdeta) na sazu treba primijeniti isti. Savremana skala je sačinjena od 12 polutonova te slijedi da je odnos između susjednih polutonova dvanaesti korijen iz 2 = 1,059463 "približno".
To važi bez obzira na dužinu žica na instrumentu.
Primjer: Dužna žice između koblica je 100cm. 1.prag (perde) se postavlja na izracunatoj duzini 100:1,059463=94,387cm ; 2. 94,387:1,059463=89,090 cm i tako redom do poslijednjeg željenog praga (perdeta). Priče da se pragovi (perdeta) na sazu redaju po sluhu svirača bez poštovanja bilo kakavih zakona fizike, akustike itd. su neosnovane i rezultat su neznanja ili loših namjera onih koji to izjavljuju.
Za objašnjenja računanja drugih skala ili temporisanja saza na drugi raspored pragova kontakt putem facebook-a.Naravno da se pragovi (perdeta) saza mogu postavitii i u drugim odnosima, ali se tad smanjuje mogućnost saza za sviranje u muzičkim sastavima sa drugim instrumentima ili u takum sazova ( zajedničko sviranje više sazova ).
Opet se moraju poštovati zakonitosti fizike prilikom izračunavanja drugih odnosa tonova, mada postoji i mogućnost da neki dobri sluhisti sluhom dođu do ovih tonova.Ako su odnosi kod susjednih polutonova ili tonova nejednaki to će se odraziti i na smanjenu mogućnost sviranja akorda.
Žice na " kobilici" na rezonatoru (kutli) ne bi smjele biti na višem rastojanju u odnosu na dasku od 10mm, niti blže od 7 mm. U prvom slučaju je ton "mekši" u drugom "metalniji".
Bosanski saz je "neiskorišten" instrument, jer mu je osim malog broja entuzijasta posvećeno malo pažnje i gotovo da je bio istisnut iz bosanske kulture.
Na sreću u poslijednje vrijeme sve više je graditelja saza i svirača što će vjerovatno dovesti do kvalitetnije izrade i sviranja saza.Velik broj svirača bosanskog saza svira samo melodijski i to koristeći samo donje žice uz povremenu upotrebu tonova sa gornjih žica. Trebalo bi unaprijediti tehniku sviranja koristeći tonove sa svih žica saza.Nadam se da će ovih nekoliko primjedbi pomoći u razumijevanju saza pogotovu onima koji se nisu do sada bavili na bilo koji način Bosanskim sazom. Omer Delic Sazlija
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen